BiH    |    ENG

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA SIGURNE MREŽE
Godišnja Skupština Sigurne mreže održana je 01.06.2015. godine u Sarajevu u Hotelu Holiday, sa početkom u 11:30.

Skupštini su prisustvovale predstavnice 22 članice Sigurne mreže, te cijenjeni gosti – predstavnici: Agencije za ravnopravnost spolova, Gender centra Federacije BiH, Komisije za ravnopravnost spolova, Ministarstva za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo, direktorica UN Women u BiH Anne-Marie Esper Larsen sa suradnicama, te veći broj pisanih i elektronskih medija.


Gostima se prvo obratila Jasmina Mujezinović, izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije, sa govorom dobrodošlice. Podsjetila je prisutne da je prioritet djelovanja Sigurne mreže uspostava institucionalnog okvira na nacionalnom i regionalnom nivou za djelovanje organizacija civilnog društva u sektoru borbe protiv nasilja u obitelji, da bi se organizirano pristupilo traženju sustavnih rješenja za borbu protiv nasilja u obitelji, koje se može ostvariti samo uz podršku nadležnih institucija. 


Gordana Vidović, direktorica „Budućnost Modriča“ je predstavila rezultate djelovanja rada Sigurne mreže od njenog reaktiviranja 2011. godine do danas. U svom izlaganju je naglasila da su u ovom period znatno ojačani kapaciteti članica mreže na osnovu unutrašnjih mehanizama koordinacije, usvojenih strateških dokumenta, otvorenosti mreže za prijem novih članica, aktivnog promoviranja rada Sigurne mreže, lobiranje za usvajanje i izmjene zakona o zaštiti od nasilja u porodici i donošenje podzakonskih akata.


Amra Hadžić, Program menadžerica iz Fondacije lokalne demokratije, predstavila je plan djelovanja Sigurne mreže za 2015. godinu, sa naglaskom na aktivnosti na polju suradnje sa nadležnim institucijama sistema. SM zagovara rješavanje problema na osnovu dogovorene strategije zagovaranja za zajedničko djelovanje sa nadležnim institucijama sistema.


Sve članice SM i gosti dobili su priliku da se predstave i informiraju skup koji su to prioriteti djelovanja njihovih organizacija i institucija kada je u pitanju prevencija, zaštita i borba protiv nasilja u porodici.


Istaknuto je da 8 stalnih članica Sigurne mreže vode sigurne kuće- skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u porodici.



Nakon prvog dijela Skupštine, otvorenog za goste, održana je press konferencija na kojoj su mediji informirani o ciljevima djelovanja Sigurne mreže, te su imali priliku dobiti izjave nekih od učesnika na Skupštini.


Predstavnica UN Women u BiH Anne-Marie Esper Larsen je kazala da nijedna zemlja na svijetu nije postigla ravnopravnost žena na zadovoljavajući nivo, stoga treba raditi na osnaživanju žene i većem stepenu ravnopravnosti.


Smatra da institucije sustava i nisu dale baš neki veliki doprinos, a s obzirom na to da je BiH ratificirala Istanbulsku konvenciju, koja pored ostalog nalaže i borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, potrebno je osigurati servise koji će pružiti podršku žrtvi nasilja.


Tajnik Povjerenstva za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u Parlamentarnoj skupštini BiH Davorin Semenik je mišljenja da je ”prednost” NVO ta što su one na terenu i taj njihov rad je vidljiviji za običnog građana, ali i da institucije vlasti moraju stvoriti zakonodavni okvir, osigurati resurse i kapacitete da bi i NVO mogle odraditi svoj posao kvalitetno.


”Problem obiteljskog nasilja je kompleksan, zahtijeva puno rada i truda svih institucija i NVO. To je posao koji ne možete riješiti jednom uredbom, jednim zakonom, to je maraton. Nijedna zemlja, ma koliko bila razvijena, taj problem nije uspjela iskorijeniti. Nasilje nije privatna stvar, to je društveni problem i on se mora rješavati na svim razinama”, kazao je Semenik.


Ono na čemu trenutno rade, kaže, jeste donošenje državne strategije za implementaciju Istanbulske konvencije.


Izvršna direktorica Fondacije lokalne demokracije Jasmina Mujezinović naglasila je da se NVO trude tijekom svih ovih godina da nasilje u obitelji postane javni, društveni problem, a ne privatni, te da se mora raditi na prevenciji.


”Potrebna je javna prezentacija nasilja u obitelji, ali je primjetan i nedostatak kvalitetnih servisa u kojima bi se žrtve s djecom osjećale sigurno, zaštićeno i imale izlaz iz te situacije”, naglasila je Mujezinović.


Nakon pauze za ručak, u nastavku Skupštine učestvovale su samo članice Sigurne mreže. One su jednoglasno usvojile plan rada za 2015. godinu. Dogovoreno je, također, da Sekretarijat Sigurne mreže, tijelo kojeg čini 9 stalnih članica, ubuduće ima naziv Upravni odbor Sigurne mreže, budući da ima funkciju upravljanja Sigurnom mrežom, te je zaduženo sa provođenje aktivnosti koje je Skupština, kao kolektivni organ, usvojila.

 
O fondaciji

Fondacija lokalne demokratije je lokalna nevladina organizacija koja ima 18 godina dugo iskustvo u kreiranju, koordinaciji, upravljanju i pružanju tehničke i kadrovske podrške za različite projekte i programe.
više informacija