U skladu sa preporukama Okruglog stola o temi "Moguće je zaštiti žrtvu od nasilje !? Imamo zakon", Fondacija lokalne demokratija će u januaru realizovati dvodnevni trening. Trening bi obuhvatio predstavnike svih relevantnih institucija (policija, socijalni radnici, predstavnici zdravstva, tužiteljstva, sudova, NVO-ja), koji bi osim edukacije radili na uspostavi modela poboljšanje međusobne komunikacije, a u cilju što bolje implementacije Zakona o zaštiti od nasilja i time izravno utjecati na poboljšan pristup pravdi naših korisnica.
Na okruglom stolu realiziranom 02. decembra 2011. godine
prezentovana je Analiza stanja primjene zaštitnih mjera propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH, koju koje zajednički realizuju: Udruženje žena sudija u BiH i Fondacija lokalne demokratije.
Na pomenutom događaju prisustvovale
su predstavnice i predstavnici relevantnih institucija na nivou Federacije
BiH i Kantona Sarajevo, kao i nevladinog sekora.
Adisa Zahiragić je u svom uvodnom
dijelu obrazložila zadatke kao i postignute rezultate partnerske organizacije
na ovom projektu Udruženja Žena sudija u BiH. Također se osvrnula i na probleme
koje prate oblast postojećih i dostupnih mehanizma zaštite od nasilja u
porodici.
Kako je pokazala Analiza u Bosni I Herecgovini
postoji znakovita disproporcija izrečenih krivičnih djela i zaštitnih mjera za žrtve nasilja u porodici propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH.
Također, ova analiza pokazala je i, shodno navedenom, probleme u primjeni Zakona o zaštiti žrtva nasilja u porodici BiH, koji je donesen 2005. godine, a izmijenjen 2006., jer je daleko veći broj presuda za krivična djela u odnosu na žrtve nasilja nego što je bilo izrečenih zaštitnih mjera.
Predsjednica Udruženja žena sudija u BiH Adisa Zahiragić je
navela da je od 2006. do 2010. godine doneseno je 1.699 presuda prema učiniocima nasilja, a istovremeno samo 165 zaštitnih mjera, što pokazuje da u tom sistemu postoji neki problem.
"U FBiH postoje podzakonski akti koji moraju pratiti primjenu ovog zakona u kojima je navedeno ko je dužan i u kojem roku da provodi zaštitne mjera, stoga se postavlja pitanje zbog čega postoji tako mali broj izrečenih mjera. Da li
je to do suda, policije ili podnosioca zahtjeva", pojasnila
je Zahiragić.
Neke od zaštitnih mjera koje propisuje zakon su udaljenje iz stana i zabrana
vraćanja u stan, zabrana približavanja žrtvi nasilja, osiguranje zaštite osobe
izložene nasilju i zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe, a koje imaju za
cilj da spriječe nasilje u porodici te da se zaštite žrtve nasilja.
Jedan od problema, koji je pokazala analiza je nedovoljna educiranost o tom
postupku, jer zaštitnu mjeru mogu zatražiti razne institucije, ali kako
naglašava direktorica Fondacije lokalne demokratije Jasmina Mujezinović,
najveća odgovornost je na policiji, iako zahtjev za zaštitnu mjeru mogu
podnijeti centri za socijalni rad, nevladinih sektor, zdravstvene i obrazovne
ustanove.
Po završetku izneseno je niz
preporuka i zaključaka, najzanačnije je napomenuti potreba za
organizovanja edukacija profesionalalaca ( policije, centara za
socijalni rad i zdravstvenih radnika). Također bi trebalo poboljšati komunikaciju među relevantnim institucijama,
kao i obezbijediti finansiranje ovog Zakona.
U skladu sa zaključcima i
preporukama Okruglog stola o temi "Moguće je zaštiti žrtvu od nasilje !? Imamo zakon",
Fondacija lokalne demokratija će u januaru realizovati dvodnevni
trening, koji bi obuhvatio predstavnike
svih relevantnih institucija (policija, socijalni radnici , predstavnici
zdravstva, tužiteljstva, sudova, NVO-ja), koji bi osim edukacije radili na uspostavi modela poboljšanje međusobne
komunikacije, a u cilju što bolje implementacije Zakona o zaštiti od
nasilja i time izravno utjecati na poboljšan pristup pravdi naših korisnica.
Navedene aktivnosti se realizuju u sklopu projekta pod nazivom:
„Zagovaranje za bolju implementaciju
Zakona o zaštiti od nasilja u porodici“ uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj- USAID JSDP
II.