Tema radionica je bila: “Prava žrtava nasilja u porodici iz oblasti zdravstvene zaštite“. Naime, organizacije koje vode Sigurne kuće (8) iz Federacije BiH i RS-a su identifikovale ovu temu kao prioritetan problem.
Prvu Radionicu vodile su članice Radne grupe III „Zakonodavstvo “ i realizirale su je stalne članice Sigurne mreže Fondacija lokalne demokratije Sarajevo i Udružene žene Banja Luka.
Drugu radionicu vodile su članice Radne grupe II „Zaštita i rehabilitacija“ i realizirale su je stalne članice Sigurne mreže Viva žene iz Tuzle i Lara iz Bijeljine.
Radne grupe su organizirale radionice, svaka iz svog domena djelovanja.Više….
Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj (Službeni glasnik 112/12):
“Žrtve nasilja u porodici imaju pristup svim subjektima zaštite i oslobođene su svih troškova postupka (član 10).
Zdravstvena zaštita omogućit će žrtvi besplatan ljekarski pregled radi utvrđivanja postojanja povreda fizičkog ili psihičkog integriteta (član 12)”.
Međutim, u praksi je teško ostvariti zdravstvenu zaštitu žrtava nasilja u porodici jer sistem zahtijeva da se žrtve javljaju svom porodičnom ljekaru prema mjestu stanovanja, a one to nisu u mogućnosti jer su izmještene u Sigurnu kuću ili kod rodbine.
U Federaciji, u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, prava žrtava nasilja na zdravstvenu zaštitu pominju se u članovima 31. i 32. iz kojih se vidi da ova prva nisu dostupna:
Članak 31.
Osiguravanje osnovnih životnih potreba - Žrtva nasilja u obitelji ima pravo na osiguravanje osnovnih životnih potreba u pogledu neophodnog zdravstvenog, socijalnog i materijalnog zbrinjavanja i pravo osiguravanja pravne pomoći za rješavanje socijalnog, ekonomskog i drugog statusa.
Zaštita žrtve nasilja u obitelji iz stavka 1. ovoga članka osigurava se sukladno važećim zakonima koji propisuju pravo na zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb i ostvarivanje prava na pravnu pomoć.
Članak 32.
Financiranje osnovnih oblika zaštite i privremene pomoći žrtvi - Sredstva za financiranje osnovnog oblika zaštite žrtve nasilja u obitelji kojoj se odmah ne može osigurati zaštita
sukladno članku 31. ovoga zakona u okviru postojećih sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, osigurat će se u okviru privremene pomoći.
U svrhu ostvarivanja privremene pomoći iz stavka 1. ovoga članka vlada kantona donijet će propis u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona kojim će propisati način ostvarivanja privremenih oblika pomoći, uključujući i pravnu pomoć za žrtve nasilja u obitelji.
Ukoliko žrtva nema ovjerenu zdravstvenu knjižicu, može biti primljena samo u Hitnu pomoć ili Centar za socijalni rad mora platiti privremeno zdravstveno osiguranje. Organizacije koje vode Sigurne kuće često moraju platiti preglede i lijekove za žene i djecu- žrtve nasilja u porodici.
Cilj realizacije radionica bio je identifikovanje problema u pružanju zdravstvene zaštite žrtvama nasilja u porodici u Federaciji BiH i RS-u, konsultujući zakonodavstvo, konkretne primjere iz prakse, te dogovor o daljim akcijama koje mogu poduzeti članice Sigurne mreže na prevazilaženju ovog problema.
