Posao menadžerice Sigurne kuće uspješno obavlja od 2008. godine, a uprkos svakodnevnim izazovima, motivacije za dalju borbu i zaštitu prava žena žrtava porodičnog nasilja joj ne nedostaje
Upravljati Sigurnom kućom u Sarajevu i svakodnevno pomagati ženama, djevojkama i djeci, žrtvama porodičnog nasilja, obaveze su koje menadžerica Mubera Hodžić-Lemeš već dvadeset godina obavlja s velikim razumijevanjem i senzibilitetom. Svoj profesionalni put počela je graditi još kao studentica socijalnog rada Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Bila je prva studentica koja je došla obaviti praksu u Sigurnoj kući. Nakon što ju je okončala, odlučila je ostati i volontirati, te se uskoro i zaposlila kao koordinatorica Sigurne kuće. Prošla je sve faze pružanja pomoći žrtavama porodičnog nasilja, ali i uspostavljanja sistema zaštite i rehabilitacije žrtava porodičnog nasilja u Kantonu Sarajevo. Posao menadžerice Sigurne kuće uspješno obavlja od 2008. godine, a uprkos svakodnevnim izazovima, motivacije za dalju borbu i zaštitu prava žena žrtava porodičnog nasilja joj ne nedostaje.
- Na samom početku nismo imali razvijen sistem zaštite na području Kantona Sarajevo, niti je nasilje u BiH bilo definirano kao krivično djelo. Nije postojao Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i rad sa žrtvama nasilja bio je izazovan i vrlo rizičan. Svakodnevno sam se suočavala sa brojnim rizicima od strane počinitelja nasilja koji su nerijetko svoju agresivnost usmjeravali ka meni kroz prijetnje, vrijeđanja i slično - prisjeća se Mubera.
No, prijetnje i uvrede nisu je omele u njenoj nakani da zaista podrži žrtve porodičnog nasilja i osnaži ih dovoljno da napuste nasilnika i krenu u samostalan život. Od početka rada Sigurne kuće 2000. godine pa do danas, u nju je bilo smješteno 2.400 korisnica. Svaka od ovih žena sa sobom je nosila priču punu boli, ali i velike hrabrosti.
- Najveća nagrada mog zalaganja upravo su te žene koje skupe hrabrost, izađu iz nasilnog odnosa i kreiraju sretniji život za sebe i djecu. Njihova hrabrost moja je motivacija da se i dalje borim za njihova prava. Baviti se zaštitom ljudskih prava je izazovan i rizičan posao, ali je istovremeno i vrlo nadahnjujući, jer rezultati koje postižete u radu s ljudima, sreća koju vidite kod osoba u čijoj ste kreaciji učestvovali, je ono što vas ispunjava i nadahnjuje. Kad jednom počnete da se bavite borbom za ljudska prava, ne možete odustati, nema povlačenja, nastavljate dalje, jer shvatate da je to ustvari vaš život - kaže Mubera i dodaje da i braniteljice ljudskih prava trebaju imati podršku i zaštitu sistema kako bi u svojim iskrenim namjerama da pomažu onima kojima je pomoć najpotrebnija istrajale.
- Bez obzira na sve, nastavljam raditi u borbi protiv nasilja u porodici u našoj zemlji, motivirana sam da pomognem žrtvama koje imaju pravo na život bez nasilja kao i njihova djeca. Ovo što radim nije samo posao. Opredijeljena sam da pomažem ženama i njihovoj djeci i to je za cijeli život.
Ko su braniteljice ljudskih prava?
To su djevojke i žene koje se svojim djelovanjem bore za poštivanje svih ljudskih prava zbog čega su, nažalost, često meta različitih oblika nasilja i uznemiravanja.
Tim Fondacije lokalne demokratije priredio je serijal priča i kratkih video profila braniteljica ljudskih prava širom BiH koje su s nama podijelile svoja iskustva u borbi za pravdu i zaštitu ljudskih prava na različitim poljima djelovanja.
Video prilozi se realizuju u okviru projekta „Braniteljice ljudskih prava zaštićene u praksi i politikama“, kojeg implementira Fondacija lokalne demokratije, a finansijski podržava Kraljevina Holandije kroz MATRA program.
