Zaštita od diskriminacije jedno je od glavnih načela zakona BiH i dio je mnogih zakona koji garantuju ta prava i uključuju opću zabranu diskriminacije. Zakon o ravnopravnosti u BiH danas uključuje niz zakona koji definiraju aspekte jednakih mogućnosti i jednakog tretmana kako su definirani evropskim zakonom o ravnopravnosti. Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova danas su dva glavna stuba zakona o ravnopravnosti. Oba zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola i roda i definiraju različite oblike diskriminacije uključujući direktnu i indirektnu diskriminaciju, seksualno uznemiravanje i rodno zasnovano uznemiravanje. Također, oba definiraju koji su glavni mehanizmi zaštite od diskriminiranja sa standardima koji su po uzoru na najbolje zakone o ljudskim pravima.
Fondacija lokalne demokratije je u decembru 2019. godine započela s implementacijom projekta “Braniteljice ljudskih prava unapređuju ljudska prava u Bosni i Hercegovini” s ciljem unapređenja zaštite ljudskih prava u BiH s fokusom na ženska ljudska prava i braniteljice ljudskih prava. Projekt, koji se realizuje uz finansijsku podršku Kraljevine Nizozemske, će pružiti podršku braniteljicama ljudskih prava da aktivno rade na unapređenju ljudskih prava i temeljnih sloboda u Bosni i Hercegovini s fokusom na prevenciju i suzbijanje svih oblika rodne diskriminacije.
Bez obzira na napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla na području razvoja pravnih instrumenata za borbu protiv diskriminacije na osnovu spola na diskriminaciju u njenim različitim oblicima, uključujući seksualno uznemiravanje jer dostupni podaci pokazuju da je diskriminacija na osnovu spola prevladavajuća. Prema USAID Measure Study gotovo polovica građana BiH osjećala se diskriminacijom tokom 2018. godine, što je slično prijavljenim podacima za 2017. godinu. Diskriminacija zasnovana na spolu posebno je veoma rasprostranjena i izračunata stopa prevalencije iznosi 31%. Ovo istraživanje ukazuje da se više žena nego muškaraca osjećalo diskriminiranim iz barem jednog sljedećeg razloga: spol, etnička pripadnost, religijski pogledi, invalidnost, status trudnoće i/ili seksualna orijentacija, što ukazuje da intersekcijska diskriminacija također preovladava i da cilja žene.
Stoga, projektom će se kroz osiguranje većeg angažmana relevantnih institucija podržati primjena postojećih zakona o ravnopravnosti u BiH, kao i ojačati kapaciteti braniteljica ljudskih prava kako bi se moglo bolje reagirati na spolnu diskriminaciju u BiH.
